U redu. Otkrit ćemo ti VELIKU tajnu ESN-a Hrvatska.
Udruga ESN Hrvatska već godinama promiče kulturnu baštinu, a da to nije ni znala! Istina je sada izašla na vidjelo.
Zašto nam je to toliko teško izreći?
Vidite... samo velike face koriste riječi poput Europska godina kulturne baštine, kulturna dobra, opipljiva baština.
Mi smo studentska udruga s previše ambicija za svoje dobro.
Studenti i mladi ljudi - isto kao i vi.
S 200 članova i isto toliko interesa.
Ono što nas objedinjuje jest jedna krilatica
„Studenti pomažu studentima”.
Tako je krenulo prije 29 godina, ali onda se nešto dogodilo. Dogodili su se ljudi.
Ali … kakve veze ima Erasmus s kulturom i baštinom?
Vidite, volimo reći kako se putem Erasmusa kreira nova generacija mladih, tzv. Erasmus generacija. Generacija koja poznaje i poštuje tuđe kako bi voljela i promovirala svoje.
Uzmimo za primjer jednog imaginarnog Luku.
Luka studira na Sveučilištu u Hrvatskoj i odluči otići na studentsku razmjenu. Luka riješi sve papire, spremi kofere i krene na put.
Tijekom razmjene upoznaje mnogo studenata koji su, isto tako, došli iz raznih dijelova Europe i svijeta - ne znajući što ih čeka.
Luka postavlja pitanja poput:
„Kako se kaže "bok" na tvom jeziku?” „Što znače boje i grb na tvojoj zastavi?” „Možeš li me naučiti neki vaš ples?” „Ovo hrana je zakon! Morat ćeš me naučiti kako se to sprema!”
Luka postaje JAKO znatiželjan.
On želi saznati više o ljudima s kojima se druži kako bi se, isto kao i svi mi, povezao s osobama s kojima provodi vrijeme.
Nakon razmjene odlazi kući i priča o svemu što je vidio, čuo i iskusio. Priča o drugim jezicima, običajima, plesovima i kulturama svojim roditeljima, prijateljima i kolegama s fakulteta.
Luki taj povratak u stvarnost ne paše stoga se priključuje studentskoj udruzi (Erasmus Student Network) gdje će se opet naći u internacionalnom okruženju, ali na drugačiji način.
Ovaj puta će ON biti taj koji promovira svoju kulturu. Osjeća se kao da mu je to dužnost - zato i volontira.
Organizirat će internacionalne večere.
Objašnjava pršut i hrvatsko višesatno ispijanje kave.
Luka po prvi put uči slavonski bećarac i radi fritule.
Sve što Luka kaže i napravi, čut će jedna Marija iz Španjolske, Petr iz Češke, Sandra iz Austrije ili pak Matteo iz Italije.
Zamislite svijet gdje se svaki semestar dogodi sljedeće...
U Hrvatsku dođe više od 2000 studenata.
Više od 200 volontera poput Luke brine se za te studente.
Kada se vrate kući, ti studenti svoju priču ispričaju barem 5 ljudi.
To je 10 000 ljudi koji su, ne samo čuli, veći iz prve ruke osjetili djelić hrvatske kulturne baštine.
A ovo je samo primjer za Hrvatsku i samo jedan semestar razmjene.
Svake godine raste broj ljudi kojima je jasno koliko je bitno čuvati baštinu i što ona znači, ne samo za nas kao ljude, već za nas kao pojedince.
ESN Hrvatska promiče baštinu. Godinama. Samo to nikada nismo rekli naglas.
Ljudi i njihove radnje su utkani u tkivo baštine i tamo ostaju stoljećima nakon nas.
Stoga je na nama paziti našu baštinu.
Napisala: Vedrana Kovačić (predstavnica za odnose sa javnošću ESN-a Hrvatska) Dizajn: Vedrana Kovačić (predstavnica za odnose sa javnošću ESN-a Hrvatska) Lektura: Željka Gligora (članica nacionalnog medijskog tima CROmCom)
Follow us